The Papers
Browse the PapersDocumentsJournalsAdministrative RecordsRevelations and TranslationsHistoriesLegal RecordsFinancial RecordsOther Contemporary Papers
Reference
PeoplePlacesEventsGlossaryLegal GlossaryFinancial GlossaryCalendar of DocumentsWorks CitedFeatured TopicsLesson PlansRelated Publications
Media
VideosPhotographsIllustrationsChartsMapsPodcasts
News
Current NewsArchiveNewsletterSubscribeJSP Conferences
About
About the ProjectJoseph Smith and His PapersFAQAwardsEndorsementsReviewsEditorial MethodNote on TranscriptionsNote on Images of People and PlacesReferencing the ProjectCiting This WebsiteProject TeamContact Us
Published Volumes
  1. Home > 
  2. O Tala a Iosefa Samita o le Uluai Faaaliga

O Tala a Iosefa Samita o le Uluai Faaaliga

Faatulagaga o fuaiupu, tulafono e taialaina ai le gagana, sipelaga, faasa’oga, ma le faamataitusi lapopoa ua faalaugatasia. Mo le mauaina o ata ma faamaumauga atoa o tala muamua o le Ulua’i Faaaliga, tagai i leTala Patino o le Uluai Faaaliga a Iosefa Samita o le Atua.

 

E Tusa ma le Taimi o le Taumafanafana 1832 Talafaasolopito

Pe tusa o le 12 o [o’u] tausaga, sa oo ina matuai faagaeetia ai lo’u mafaufau e uiga i atugaluga sili ona taua mo le manuia o lo’u agaga e faavavau, lea na taitai atu ai a’u e suesue i tusitusiga paia—i le talitonu ai, e pei na aoaoina ai a’u, o loo i ai le afioga a le Atua, ma sa faatatau ai ia te a’u. O lo’u iloa lelei ma le va lalata ai ma i latou o isi talitonuga ese, na taitai atu ai a’u i le maofa tele, aua na ou iloa ai e latou te le’i teuteuina le latou galuega i se savali paia ma ni talanoaga faaleatua e ogatusa ma lea na ou mauaina o loo i lena tusi mamalu.    O lenei mea sa tiga ai lo’u agaga. 

O lea, mai tausaga sefululua i le sefululima na ou mafaufau loloto ai i le tele o mea i lo’u loto e faatatau i le tulaga o le lalolagi o le tagata, o finauga ma fevaevaeaiga, o le amioleaga ma mea inosia, ma le pogisa lea na faatumulia ai mafaufau o tagata. Na amata ona atugalu tele lo’u mafaufau, aua ua tausalaina a’u i a’u agasala, ma i le suesue ai i tusitusiga paia na ou maua ai e faapea e le’i o mai tagata i le Alii ae ua latou liliuese mai le faatuatua moni ma ola, ma ua leai se faatasiga po o se talitonuga lea na faavae i luga o le talalelei a Iesu Keriso e pei ona faamauina i totonu o le Feagaiga Fou. Na ou lagona le faanoanoa mo a’u lava agasala ma mo agasala a le lalolagi, aua sa ou aoaoina i tusitusiga paia o le Atua e tutusa lava o ananafi, o le aso, ma le faavavau, ma e le faailoga tagata o Ia, aua o Ia o le Atua. 

Aua sa ou vaavaai atu i le la, o le susulu mamalu o le lalolagi, faapea foi le masina, o taavili i lo latou mamalu i le lagi; faapea foi fetu o loo susulu i o latou ala; ma faapea foi le lalolagi o loo ou tu ai; o manu foi i le fanua ma manulele i le lagi ma i’a i le sami; faapea foi le tagata o loo fesavalia’i i luga o le laueleele i le mamalu ma i le malosiaga o le matagofie, o le mana lea [o le Atua] ma le malamalama i le puleaina o mea ua matua maoae ma ofoofogia, i le faatusa o Le sa foafoaina i latou. Ma ina ua ou mafaufau i nei mea, sa alaga lo’u loto, “Ua lelei le faapea mai o le tagata poto, ‘Ua fai ifo le tagata valea i lona loto, e leai se Atua.’” Sa alaga lo’u loto, “O mea uma nei ua molimau ai ma mua’i tala mai ai le silisiliese o le mana ma le soifua ai o le Atua, o se tamalii o le e faia tulafono ma fofogaina atu ma noatia mea uma i o latou noataga, o le e faatumulia le faavavau, o le sa i ai ma o le a i ai pea lava mai le vavau e oo i le faavavau.” Ma na ou manatunatu i nei mea uma ma e faapea o lena e na te saili i ai e tapuai ia te ia, e tatau ona tapuai ia te ia i le agaga ma le faamaoni.

O lea, sa ou tagi atu ai i le Alii mo le alofa tunoa, aua sa leai se isi na mafai ona ou alu i ai e maua mai ai le alofa tunoa. Ma sa faafofogaina e le Alii la’u tagi i le togavao, ma a’o i ai i le agaga o le valaau atu i le Alii, i le sefuluono o tausaga o lo’u olaga, sa alu ifo mai luga se malamalama faaniutu e sili atu i le pupula o le la i le aoauli, ma nofo i o’u  luga. Sa faatumulia a’u i le agaga o le Atua ma sa tatala e le Alii ia le lagi i o’u  luga ma sa ou vaai i le Alii. 

Ma na Ia fetalai mai ia te a’u, e faapea, “Iosefa, lou atalii e, ua faamagaloina au agasala. Alu i ou ala, savali i a’u tulafono ma tausi i aʼu poloaiga. Faauta, o a’u o le Alii o le mamalu. Sa faasatauroina au mo le lalolagi ina ia mafai ona maua e i latou uma o e talitonu mai i lou igoa le ola e faavavau. Faauta, o le taimi nei ua taoto le lalolagi i le agasala, ma ua leai se tasi o faia le lelei, e leai, e leai lava se tasi. Ua latou faasaga ese mai le talalelei ma ua le tausia a’u poloaiga. Ua latou faalatalata mai ia te a’u i o latou laugutu, a o o latou loto ua mamao mai ia te a’u. Ma ua mumū lo’u ita e faasaga i e nonofo i le lalolagi, ia asia i latou e tusa ma lo latou amioleaga ma ia faataunuu ai mea na tautalagia e fofoga o perofeta ma aposetolo. Aua faauta, e pei ona tusia e uiga ia te a’u, ou te vave sau, i ao, e ofu i le mamalu o lo’u Tama.”

Na faatumulia lo’u agaga i le fiafia, ma mo le tele o aso, na mafai ona ou olioli ma le fiafia tele. Sa faatasi mai le Alii ia te au, ae e le mafai ona ou maua se tasi e talitonu i faaaliga faalelagi. E ui i lea, sa ou mafaufau loloto i nei mea i lou loto.

 

Api Talaaga, 9–11 Novema 1835

I le fiafia ai i lo’u mafaufau e faatatau i le mataupu faalelotu, ma le vaai ai i faatulagaga eseese o loo aoaoina ai fanau a tagata, sa ou le iloa po o ai e sa’o ae po o ai e sese. Ma i le manatunatu ai i le mea e sili ona taua e faapea e tatau ona ou sa’o i mataupu lea e aofia ai taunuuga e faavavau, o lea i le lē mautonu ai i lo’u mafaufau, na ou tuumuli ai i le togavao filemu ma ifo atu ai i luma o le Alii, i le i ai o se lagona o le iloaina e faapea sa ia faapea mai (pe afai e moni le Tusi Paia), “Ole atu, ona foaina mai ai lea ia te outou; tu’itu’i atu ona toina ai lea ia te outou; saili, ona outou maua ai lea” ma le toe faapea, “A e afai ua leai se poto i so outou, ina ole atu ia i le Atua, o lē e foai tele mai i tagata uma ma le lē toe ta’uta’ua.”   

O le mea sa sili ona ou manao i ai i lea taimi o ni faamatalaga, ma i le i ai o se naunautaiga mautu ina ia ou mauaina, sa ou valaau atu ai i le Alii mo le taimi muamua i le nofoaga ua ta’ua i luga.  Po o ni isi upu, na le manuia lau taumafaiga e tatalo, o lo’u laulaufaiva ua foliga ua fula i totonu o lo’u gutu, ua le mafai ai ona ou tautala. Sa ou faalogo i se pisa mai i o’u tua, e pei o se tagata o loo savali agai mai ia te a’u. Sa ou toe taumafai e tatalo ae ua le mafai. O le leo o le tagata o loo savali sa foliga ua lata mai. Sa ou tu a'e i luga i o’u vae ma vaavaai solo ae sa le vaaia se tagata po o se mea lea na mafua ai le leo o se tagata o loo savali. 

Sa ou toe to'otuli. Sa matala lo’u gutu ma sa sa’oloto lo’u laulaufaiva, ma sa ou valaau atu i le Alii i le tatalo malosi. Na faaali mai se afi faaniutu i luga a’e o lo’u ulu. Sa nofo i ou luga ma faatumulia ai a’u i le olioli e lē mafaamatalaina. Na faaali mai se peresona i le totonugalemu o le susulu faaniutu, lea sa salalau solo, ae sa leai se mea na faaleagaina. E lei pine ae faaali mai se isi peresona e faapei o le na muamua. Sa Ia fai mai ia te a’u, “Ua faamagaloina au agasala.” Sa Ia molimau mai ia te a’u o Iesu Keriso o le Alo o le Atua. Ma sa ou vaai i le tele o agelu i lenei faaaliga. Sa pe a ma le sefulufa o’u tausaga i le taimi na ou maua ai lenei uluai fesootaiga.

 

E Tusa ma le Taimi o le 1838 Talafaasolopito

Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:5–20

 

“Talafaasolopito o le Ekalesia,” 1 Mati, 1842 (Tusi a Wentworth)

Ina ua tusa ma le sefulufa tausaga le matua, na amata ai ona ou mafaufau i le taua o le saunia mo se tulaga i le lumanai, ma i le suesue e uiga i le ata o le faaolataga, na ou iloa ai le va tele i lagona tau talitonuga faalelotu; afai ou te alu i le tasi faapotopotoga, ua latou faasino a’u i se tasi fuafuaga, ma le isi i se isi, ua faasino mai e i latou taitoatasi i lana ia lava talitonuga o se vaaiga o le atoatoa. I le manatu ai e le sa’o i latou uma, ma e le mafai ona avea le Atua ma faapogai o le tele o le lē mautonu, na ou naunau ai e suesue mae’ae’a lelei le mataupu, i le talitonu ai e faapea, afai e i ai se ekalesia a le Atua, e le vaevaeina i ni vaega, ma afai na te a’oa’o le tasi faapotopotoga e tapuai i se tasi ala, ma taitai i se faatulagaga e tasi o sauniga, o le a ia lē aoao atu ni isi mataupu faavae e feteena’i. I le talitonu ai i afioga a le Atua, sa ou talitonu ai i le folafolaga a Iakopo; “A e a fai ua leai se poto i so outou, ina ole atu ia i le Atua, o le foai tele mai i tagata uma ma le le toe ta’uta’ua, ona foaiina mai ai lea ia te ia.”

Sa ou alu atu i se nofoaga faalilolilo i se togavao ma amata ona valaau atu i le Alii. A o [o’u] auai ma le faatauanau i le olega, sa aveesea lo’u mafaufau mai mea na faapea ona siomia ai a’u, ma sa fusifusia au i se faaaliga faalelagi ma vaai i le mamalu o ni tagata e toalua e foliga tutusa lava i vaaiga ma faatusa, ua siomia e se malamalama pupula lea na punitia ai le la i le aoauli. Sa laua fetalai mai ia te a’u o tapuaiga faalelotu uma ua talitonu i aoaoga faavae sese, ma e leai se tasi o i latou na faamaonia e le Atua e faapea o lana ekalesia ma le malo. Ma sa faatonuina manino a’u e “aua le mulimuli atu ia te i latou,” ma i le taimi lava lea na maua ai se folafolaga o le a faaalia mai ia te a’u le atoatoa o le talalelei i se taimi o le lumanai .

Contact UsFAQFollow Us on Facebook

Request for Documents

Do you know of any Joseph Smith documents that we might not have heard about? Tell us

The Church Historian’s Press is an imprint of the Church History Department of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, Salt Lake City, Utah, and a trademark of Intellectual Reserve, Inc.

© 2024 by Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.Terms of UseUpdated 2021-04-13Privacy NoticeUpdated 2021-04-06